Dubrovnik turist info
Prvi hrvatski gradski i županijski
turistički informativni portal
Sve o dubrovačkom i dubrovačko-neretvanskom turizmu na jednom mjestu

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player



Utorak, 17.08.2010.
Kraljica istočne obale Jadrana
KRALJICA MARIJA

Najveći putnički brod koji je ikada plovio pod nekom od brojnih zastava koje su se u turbolentnim vremenima dvadesetog stoljeća tako često mijenjale na istočnoj obali Jadranskog mora sagrađen je pred točno 100 godina. Tjednik “Sušačka revija” u svom ilustriranom dodatku “Ženski svijet” piše 1931.godine da je “ ... Jugoslavenski Lloyd nabavio veliki prekooceanski putnički parobrod, koji dobiva po previšnjoj dozvoli ime KRALJICA MARIJA”. Po veličini i luksuzu brod je doista u to vrijeme morao impresivno djelovati. Jugoslavenski Lloyd, dubrovačko parobrodarsko društvo sa sjedištem u Splitu i Upravom u Zagrebu ( ! ), bila je najveća brodarska kompanija Kraljevine Jugoslavije a nastala je spajanjem Račićeve Atlantske plovidbe i Jugoslavensko Amerikanske Plovidbe Bože Banca.



U brodogradilištu Workman Clark u Belfastu porinut je za Royal Mail Steam Packet 5.lipnja 1906.godine u more brod ARAGUAYA koji je imao 10537 GT, bio dug 159 metara a brzinom od 15 čvorova je mogao u tri razreda prevoziti ukupno 1200 putnika. Zaplovio je već 12.listopada iste godine iz Southamptona prema Rio de Janeiru, Montevideu i Buenos Airesu. Na povratnim putovanjima prevozeći u svojim skladištima još i smrznutu argentinsku junetinu ovako plovi sve do 1917.godine kada je za potrebe kanadske vlade u ratnom vihoru Prvog svjetskog rata rekviriran i preuređen u brod bolnicu. U tri godine i na ukupno 19 transatlantskih putovanja prevozi oko 15 tisuća ranjenika sa europskih ratišta prema kanadskim lukama. Matičnoj RMSP kompaniji je vraćen 1920.godine kada je ponovo preuređen zaplovio na istoj prijeratnoj pruzi za Južnu Ameriku. Posao očito nije dobro išao, pa je slijedeće godine poduzeo 6 putovanja iz Hamburga preko Southamptona do New Yorka. Kako ni to nije donijelo većeg uspjeha, ARAGUAYA je 1926.godine luksuzno preuređena u brod za kružna putovanja za 365 putnika u samo prvom razredu.



I naravno – odmah je doplovila u Dubrovnik. Prvi je put ARAGUAYA bacila sidro pod gradske mire 18.rujna 1926.godine sa 249 putnika i 270 članova posade. Slijedeće tri sezone dolazi opet, gotovo u isto vrijeme, po jednom godišnje koncem ljeta.
Ovakav je brod očito brzo zapeo za oko domaćim brodarima pa ga je neočekivano 1930.godine kupio Jugoslavenski Lloyd, koji mu je dao za to vrijeme prestižno ime KRALJICA MARIJA, sa lukom upisa - Dubrovnik  Na svoje prvo dvotjedno kružno putovanje brod polazi iz Sušaka 2.ožujka 1931.godine obilazeći luke Šibenik, Split, Dubrovnik, Kotor, Krf, Nafplion i Pirej te u povratku ponovo Dubrovnik i potom Korčulu, Hvar i Split. Ovako stalno plovi od ožujka do listopada sa polascima svakog 2. i 16. dana u mjesecu. Cijena krstarenja je bila od 3.600 do 7.000 dinara po osobi. Brod je imao više salona ( jedan za nepušače ), bar, kavanu, bazen i – čak 40 kupatila. Goste je zabavljao salon orkestar i jazz band koji su svirali za vrijeme ručka i večere te navečer za ples. Svaku večer je prikazivan i – film. U brodskoj ambulanti je dežurao liječnik a putnicima je na raspolaganju bila bežična radio postaja, frizerski salon, knjižnica i fotograf. Doista – sva čuda onoga vremena.



Posljednji je put KRALJICA MARIJA uplovila u Dubrovnik 1.rujna 1939.godine sa skupinom od 40 njemačkih putnika kojima zbog početka Drugog svjetskog rata nije bilo dozvoljeno iskrcati se u Monte Carlu. Nijemci su se iz našega Grada ipak nekako kopnenim vezama preko tadašnje neutralne Jugoslavije uspjeli prebaciti do domovine. A veliki brod više nije imao posla pa je po iskrcaju njemačkih putnika u Dubrovniku otišao u raspremu.
KRALJICA MARIJA je deset godina bila ponos putničke flote tadašnje države. Nažalost prodana je 1940.godine francuskoj Vladi, koja ga daje na upravljanje brodaru Compagnie Generale Transatlantique, a ova mu daje i novo ime – SAVOIE. Plovi prema francuskim kolonijalnim posjedima u Istočnoj Africi i na Antilima, ali kako je već počeo novi svjetski rat, uskoro je raspremljan u Casablanci.



Sudbinu nekadašnje KRALJICE MARIJE najbolje je opisao splitski pomorski kroničar Marijan Žuvić koji kaže da je njen sudnji dan bio 8.studenog 1942.godine kada je započela američka vojna operacija „Torch“, zapravo invazija Sjeverne Afrike. Žuvić piše da su većinu pomorskih snaga odanih Vladi u Vichyiju još početkom 1942.godine uništili Britanci u alžirskom pomorskom uporištu Marse el Kebir. Tako se u Casablanci od Petainove flote našao samo golemi i nedovršeni bojni brod JEAN BART, krstarica PRIMAQUED i sedam razarača. Kada je na plažama kod Fedhale započela američka invazija, Francuzi su zapucali, tako da je JEAN BART iz svoje jedine ispravne topovske kule ispalio svih 100 granata koje je imao. Američki je odgovor bio strahovit. Novi bojni brod MASSACHUSSETTS, teške krstarice i brojni razarači su zasuli Casablancu kišom granata. Prema sačuvanim zapisima, kaže Žuvić, brod SAVOIE je bio vezan na istočnoj strani glavnog gata, između brodova LIPARI i ILLE d'OUESSANT. No nažalost, točno preko puta, na zapadnom dijelu gata bio je JEAN BART, na koji je i bila usmjerena američka paljba. U paklu granatiranja, teško je bilo izbrojiti sve pogotke koje je dobila i nekadašnja KRALJICA MARIJA. Ni broj stradalih mornara nije poznat.



Odmah po osvajanju Casablance, Amerikanci su počeli ubrzano čišćenje luke, kako bi je osposobili za prihvat svojih brodova. Parobrod SAVOIE, ili bolje rečeno hrpa željeza njegovih ostataka, je izvučena sa morskog dna i otegljena na jednu od obližnjih plaža. Marijan Žuvić u svom osvrtu piše da je brod tako ostao do prvih poratnih godina kada je konačno potpuno razrezan.
Tako je svoje plovidbe završio putnički brod koji ni do danas na našoj obali još uvijek nema dostojnog konkurenta, jer je, za ilustraciju, i po duljini i po bruto tonaži bio veći i od današnjeg MARKA POLA. A za ono doba, morao je zato doista impresivno i djelovati.


Copyright: Neven Jerković

 

PS U svom broju od 7.ožujka 1931.godine dubrovački je tjednik “Narodna svijest” posvetio dolasku broda KRALJICA MARIJA u matičnu luku cijelu naslovnu stranicu. U pozivu građanima da obilježe ovaj svečani dan, između ostalog je zapisano: ”Pozdravimo na svečan način kako to može i znade grad vjekovnih pomorskih tradicija, novi ponosni dubrovački brod uzvišenog imena s/s KRALJICA MARIJA, koji će u nedjelju dne 8.ožujka t.g. u 9,30 sati na svom prvom putovanju sretno doploviti pred svoj Grad. Prožeti istinskom ljubavi za rodni grad, naši sugrađani ugledni armaturi Božo Banac, Dr.Miše Kolin i Pasko Baburica opet bilježe značajan datum u povijesti dubrovačkog pomorstva, koje časno stoji na prvome mjestu Domovine. Svjesni toga, zaodjenimo Grad i naše Domove u svečano ruho, isplovimo lađama pred Grad i ubave nam obale, da pozdravimo brod. Pred gradsku luku stiže i Njezino Veličanstvo Kraljica Marija sa parobrodom Jugoslavenskog Lloyda nazvanim Visokim Imenom Njenog Veličanstva koje danas u Splitu svečano kumuje krštenju ovoga broda kojemu je Dubrovnik domovna luka.”

 

Na istome mjestu je objavljen i program svečanog dočeka broda KRALJICA MARIJA u Dubrovniku:

 

I. Oko 7 sati ujutro brod prolazi pokraj rta otoka Šipana. Stanovništvo pred otokom dočekuje u lađama brod pozdravljajući ga pucanjem mužara. Nešto kasnije jednaki doček i pozdrav stanovništva otoka Lopuda te gornjeg i donjeg Koločepa, Brsečina, Trstenoga, Orašca, Zatona i Rijeke.
II. Pred Koločepom na zapadnim vratima Dubrovačke Općine plove u susret brodovi na kojima se nalazi građanstvo s muzikom, pozdravljaju brod te posipajući njegov put cvijećem i lovor vijencima prate brod do grada.
III. Pred crkvicom sv.Vlaha na Gorici, stanovništvo Lapada i Gospe od Milosrđa uzvraća na pozdrav broda podizanjem barjaka sv.Vlaha, slavljenjem zvona te počasnom paljbom lumbardijera sv.Vlaha
IV. Tradicionalna zavjetna crkva dubrovačkih pomoraca Gospe od Milosrđa uzvraća na pozdrav broda slavljenjem zvona
V. Na pozdrav broda jednako uzvraća slavljenjem zvona crkva Gospe od Danača, dok s vrha Danača pozdravljaju brod pitomice zavoda č.č. sestara na Pilama.
VI. Na tvrđavi Lovrijenac stanovništvo Pila pod svojim barjakom dočekuje i pozdravlja brod uz počasnu paljbu dubrovačkih lumbardijera te izvijanjem barjaka.
VII. Stanovništvo sv.Marije sa gradskih mira pozdravlja brod dok sa tvrđave sv.Ivana lumbardijeri pale počasne salve.
VIII. Građanstvo skupljeno u gradskoj luci zauzimajući mjesta uzduž obale i Porporele, očekuje brod na čelu sa muzikom
IX. Sve lađe i motori izlaze okićeni u susret brodu dok stanovništvo Ploča okupljeno pred novom Gimnazijom i pred bivšom Županijom pozdravlja brod.
X. Od 11 – 12 sati promenadni koncert
XI. Poslijepodne uzvanici pregledaju brod u gruškoj luci
XII. U 6 sati poslijepodne promenadni koncerti. U 7 sati svečani koncert      Filharmonije i Dubrave u Bondinom Teatru.

Svečana iluminacija grada i gruške obale. U slučaju nepovoljna vremena svečani doček na novoj gruškoj obali.

 

 


“Narodna svijest” je potanko opisala novi brod:

“KRALJICA MARIJA je dolazila u našu luku pod imenom ARAGUAYA, a pripadala je engleskom parobrodarskom društvu Royal Mail. Vozila je tada veliki broj stranih turista. Gragjena je bila godine 1907. i Jugoslavenski Lloyd ju je prekupio pred malo mjeseci, a 12. studenog prošle godine podignuta je na njoj jugoslavenska zastava. Pod tom zastavom krenula je lagja iz Southamptona za Rotterdam, pak za Dubrovnik i Split, gdje se je uredila za svoja putovanja.
Lagja je velikih dimenzija. Dužina joj je 158 metara, širina 21 metar, pod morem je 7 metara, a iznad mora 22 metra. Deplasmana je 17.560 tona, dok naše najveće lagje TRIGLAV i AVALA imaju tek 10.800 tona.
Na lagji je devet dekova, vrlo prostranih i još jedan maleni na vrhu za eventualno sunčanje i gombanje. Ako se promenadni dek obigje uokolo četiri puta, iznosi to čitav kilometar. Osim šetališta su vrlo lijepo uregjene razne velike dvorane. U blagovaonici može da istodobno sjedi 200 osoba. Druge su dvorane vrlo lijepo uregjene za ples, za muziku, za pušenje i t.d. Kabina za putnike sa raznim uregjajem ima veliki broj, tako da je predvigjeno da će se primati 400 putnika, dok će posada brojiti oko 180 ljudi. Kabina ima običnih i luksuznih. Više ih je sa pridruženim kupatilima, kojih ima na čitavom brodu oko 40.
Velike su, naravno, i prostorije za kuhinju, razna spremišta itd. Interesantne su naročito prostorije za pranje rublja, udešene nanovo po najmodernijem sistemu. Tu će se dnevno prati velike količine rublja, koje je potrebito za ovako ogromnu lagju.
Na palubi je udešen jedan veći bazen, gdje će moći putnici da se za vrijeme putovanja kupaju u morskoj vodi koja će se neprestano mijenjati. Radio aparat moći će ne samo da prima nego i da dava vijesti privatne depeše. Malena štamparija moći će da izdaje brodski listić za informaciju putnika.
Uokolo palube postavljeno je 16 velikih lagjica za spasavanje koje mogu da prime sve putnike i posadu, ukupno oko 750 osoba.
Mašineriju broda tjeraju dva velika stroja, svaki sa 4 cilindra. Osim toga na brodu je mnogo drugih raznih strojeva za pojedine potrebe. Naročito je dobro uregjen komandantski most i provigjen svim potrebitim modernim spravama.
Lagjom zapovijeda komandant g.kap. Vicko Šimunković, a časnici su gg. Ivo Radelja, Mario Petrić, Jakov Mardešić i Frano Topolšek. Usve je predvigjeno 8 oficira. Komesar broda je kap. Cvijeto Jakšić, a njegovi pomoćnici gg. Josip Pavlović i Ivo Šapro. Upravitelj stroja je g. Josip Ahel, a strojari su gg. Ivan Vrh i Srećko Knezović, usve njih 8. Telegrafista na brodu je Rudolf Arh. Sva posada je jugoslavenske narodnosti, pa je no pogledati disciplinovanosti i ozbiljnost njihovu.
Lagja je dosad vršila prekookeansku službu  i vozila po raznim morima. U zadnje doba bila je u raspremi, pa uslijed toga mora na njoj mnogo toga da se uredi, naročito da bojadiše, očisti itd. To će se sve izvršiti u našoj luci, gdje će uz 72 čovjeka sadašnje privremene posade raditi na tome i lijepi broj drugih radnika. Rad će potrajati oko pola mjeseca i onda će lagja biti potpuno dotjerana i sposobna da primi izletničku publiku. Kad sve bude svršeno, moći će da svak slobodno pregleda taj naš najveći parobrod.
U martu će početi putovanja prema voznom redu koju su već javili. Svako putovanje počinjaće u Sušaku a zvršivati u Splitu. Trajaće 12 dana, a cijena je doista tako umjerena da se može da računa na veliki odaziv i naše i strane publike. Na brodu je sve jedan razred, tako da će svi putnici imati slobodu kretanja po svim dijelovima, samo što su razne cijene prema uregjaju kabine. Te cijene za put i čitavu opskrbu za 12 dana kretaće se po prilici izmegju 3600 i 7000 dinara.
Na lagji je podružnica “Putnika”, koja će organizovati izlete u svakom mjestu gdje će parobrod pristati.
Nabavkom ove lagje, “Jugoslavenski Lloyd” je uistinu doprinio mnogo napretku naše trgovačke mornarice, a uvelike koristi još jačem razvitku našeg turizma. Dužnost je svakog pojedinca da pomogne ovu akciju Jugoslavenskog Lloyda jer time pomaže ugledu naše zemlje i upoznavanju njenih ljepota.”

 

 


A gdje je sve ovaj velebni brod plovio, “Narodna svijest” 19.travnja 1933.godine piše: “ KRALJICA MARIJA povraća se sa izleta po Sredozemnom moru u naš Grad. Odregjena su još tri društvena poučna putovanja ovoga ljeta i to: I. za Grčku, Orient i Dalmaciju od 7. – 27.jula. II. za Francusku, Španiju i sjevernu Afriku od 28.jula do 5.augusta. III. Za Egipat, Palestinu, Carigrad i Atenu od 13.septembra do 6.oktobra. Polazak uvijek iz Venecije i povratak u Veneciju.”