225 IVO PERIĆ: „RAZVITAK TURIZMA U DUBROVNIKU I OKOLICI".

05.08.2018

Turistički savez u Dubrovniku imao je svoje prihode iz raznih izvora, koji su iz godine u godinu rasli. U godini 1934/35. ti su prihodi iznosili 72115 dinara, u g. 1935/36 — 113685, u g. 1936/37 — 199856, i u g. 1937/38 — 279920 dinara.

Aktivnost predstavnika dubrovačkog Turističkog saveza u Rad­nom odboru za unapređenje turizma na Jadranu dolazila je stalno do punog izražaja. U tom odboru »potekla je misao da se u Dubrovniku drže stalni godišnji turistički kongresi za cijelu zemlju, te da se ovdje osnuje Arhiv za turizam sa turističkim muzejom«.

Odlukom tog Rad­nog odbora — godine 1938 — »osnovan je u Dubrovniku, kao najvaž­nijem turističkom centru, prvi naš Turistički arhiv i muzej za cijelu zemlju«. Toj instituciji bila je namijenjena »važna zadaća da prati, sabire, čuva, obrađuje ili pruža na obradu svu građu koja se odnosi na razvoj našega turizma; sve što je u vezi sa turizmom i njegovim ekonomskim, geografskim, meteorološkim, balneološkim, sociološkim, pravnim i drugim pitanjima«.

Arhiv za turizam u Dubrovniku imao je tri odjela: arhivski, muzejski i bibliotekarski. Brigu o toj ustanovi — po nalogu Radnog odbora za unapređenje turizma na Jadranu — vodili su Jerko Čulić i Živko Vekarić.

Početkom školske 1938/39. godine — nastojanjem dubrovačkog Turističkog saveza i Radnog odbora za unapređenje turizma na Jad­ranu — uveden je predmet »Nauka o turizmu« u trgovačke akademije (srednje ekonomske škole) u Dubrovniku, Splitu i u Sušaku.

I u Vi­sokoj komercijalnoj školi u Zagrebu bila je osnovana katedra za tu­rizam. Predmet »Nauka o turizmu« u dubrovačkoj Trgovačkoj akade­miji predavao je Živko Vekarić, tajnik Turističkog saveza u Dubrov­niku. On je taj predmet predavao u okviru nastavnog programa, koji je izradio dubrovački Turisttički savez.

Obavljajući svoje zadatke, Gradski turistički odbor u Dubrov­niku bio je veoma aktivan. Njegov budžet za poslovnu 1938/39. go­dinu iznosio je 1430795 dinara. Taj iznos formirao se isključivo iz tak­se, koju su plaćali turisti. Od tog iznosa — 331695 dinara išlo je za lične, a 1099100 dinara za materijalne izdatke.

Među ostalim društvima, koja su u Dubrovniku svojom radnom usmjerenošću doprinosila unapređivanju turizma, osobito su se isti­cali »Dub« i »Orjen«. Do kraja siječnja 1934. društvo za razvitak Du­brovnika i okolice »Dub« imalo je 6 svojih podružnica (u Koločepu, Podstranju, Gružu, Trsteniku, Mlinima i Rijeci Dubrovačkoj), te jedno pouzdaništvo (u Beogradu). Prostorije tog društva nalazile su se u Ul. Sv. Katarine (»u staroj gimnaziji«). Tu je 3. II 1934. održano i prvo vijeće »Duba« i njegovih podružnica. Na čelu »Duba«, kao njegovi predsjednici, nalazili su se Luko Bona od 1921. do 1937, i dr Milo Katić od 1937. godine.

Predsjednik Hrvatskog planinarskog društva »Orjen« u Dubrovniku bio je dr Đuro Orlić. U 1937. godini »Dub« je imao 10 svojih podružnica.

Dubrovnik i njegova okolica su uvijek bili zanimljivi, privlačni i dopadljivi našim domaćim i stranim posjetiteljima