Brojke još jednom pokazale da problemi izviru iz strukture smještaja.

11.07.2019

Iako raspolažu podacima e-Visitora koji se mogu pratiti na dnevnoj razini, Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica od sad će podatke o turističkom prometu umjesto jednom mjesečno objavljivati triput godišnje – početkom srpnja za prvo polugodište, u rujnu s rezultatima sezone, te krajem godine. Tu svoju odluku iznenađenim novinarima u utorak je pojasnio ministar turizma Gari Cappelli, predstavljajući rezultate za prvo polugodište ove godine.

"Želim pristupati turizmu na cjelovit način. Način pristupa prema turističkim rezultatima i turizmu globalno se mijenja i teško je pratiti rezultate od četvrtka do četvrtka i biti objektivan u takvim analizama, jer se često radi o neusporedivim podacima, zbog rasporeda praznika i ostalog. To nije fer ni prema turističkim subjektima, ali ni gostima. Zbog toga više nećemo uspoređivati dan po dan, već ćemo vam raditi prezentacije "prolaznih vremena”, za predsezonu, glavnu sezonu i cijelu turističku godinu” pojasnio je Cappelli. Obećao je pritom da će mediji i dalje moći dobivati podatke o popunjenosti na zahtjev, iako to nismo mogli dobiti od ovog svibnja, mjeseca čija će statistika biti objavljena tek danas na stranicama HTZ-a, kako je jučer najavljeno.

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom čarteru, u Hrvatskoj je do kraja lipnja ostvareno 6,88 milijuna dolazaka, što je za 6 posto više nego lani, uz 3 posto više noćenja, njih ukupno 26,26 milijuna. Samo u lipnju u Hrvatskoj je ostvareno 3,13 milijuna dolazaka i 15 milijuna noćenja, što je 10 posto više nego lani, uz rast noćenja od 8 posto. Visokom rastu lipnja "kumovao” je ove godine blagdan Tijelovo, koji je lani bio u svibnju. Međutim, iako su jučer objavili podatke za prve pola godine, ministar Cappelli i šef HTZ-a Kristjan Staničić nisu nam znali kazati kako je prošao svibanj u Hrvatskoj.

Osim što je ostao bez jednog praznika, peti mjesec naime u cijeloj Europi je bio loš zbog izuzetno lošeg vremena. Iako nije napamet znao kako je prošao hrvatski turizam u svibnju, ministar Cappelli dao je primjer Italije čiji su kampovi u svibnju imali podbačaj od 30 posto u odnosu na lanjski svibanj. No, neslužbeno se može čuti da je u svibnju u Hrvatskoj minus iznosio 14% u noćenjima.

Komentirajući, pak, informacije s terena o srpanjskoj rupi, te najave hotelijera o slabijem stanju rezervacija za sezonu, ministar je priznao da se neke destinacije u Dalmaciji lošije pune, no i napomenuo je da istodobno neke destinacije bilježe značajan rast, poput Splita, Rijeke, Imotske krajine. Ponovio je da cilj hrvatskog turizma nije godišnji rast od 15 posto po svaku cijenu, nego održivost uz očuvanje obale, te produžetak sezone, što se i događa.

"Želimo bolju popunjenost kapaciteta uz rastezanje sezone, a za ovu godinu i dalje očekujemo rast turističkog prometa od oko tri posto, s čime ćemo biti zadovoljni s obzirom na okolnosti. Ne vidim razloge za zabrinutost”, poručuje ministar.

Kristjan Staničić istaknuo je kako su sva važna emitivna tržišta u prvih šest mjeseci zadržala stabilnost uz blagi rast, to su Njemačka, Austrija, SAD, Italija i UK. Slovenci su imali neznatan pad, kao i tržišta iz kojih se tradicionalno u Hrvatsku putuje na vrhuncu ljeta.

"Snažan utjecaj na ostvaren turistički promet imale su i zrakoplovne linije s 81 novom linijom u ovogodišnjem ljetnom rasporedu letenja, ali i daleka tržišta koja su tijekom šest mjeseci u ukupnom prometu stranih turista sudjelovala s udjelom od gotovo 20 posto u dolascima i 10 posto u noćenjima”, pojasnio je Staničić. Na turističke rezultate i popunjenost, ali i proširenje sezone snažan utjecaj ima i struktura kapaciteta s najvećim udjelom privatnog smještaja koji čini već 52 posto ukupnog broja turističkih kreveta u Hrvatskoj.

Na dan 30 lipnja 2019. Hrvatska je raspolagala s 1,18 milijuna kreveta u komercijalnim smještajnim kapacitetima, od čega tek 15 posto čini hotelski smještaj. Hrvatska je u ovu sezonu ušla s 28 tisuća više kreveta u privatnom smještaju nego lani (+4,65%), uz porast broja hotelskih kreveta od svega 4 tisuće (+2,33%). U tri godine broj kreveta u privatnom smještaju porastao je za četvrtinu, odnosno imamo 127,6 tisuća kreveta više nego u lipnju 2016. uz svega 5,8 tisuća hotelskih kreveta više. Istodobno, i analiza ove predsezone pokazala je da su hoteli glavni nositelj prometa u prvom polugodištu, s 50 posto ostvarenih dolazaka te 39 posto noćenja. U privatnom smještaju ostvareno je 29 posto noćenja, iako taj segment ima triput više kreveta nego hoteli. Tako je prosječna popunjenost hotela od siječnja do lipnja bila gotovo 30 posto, a objekata u domaćinstvu tek 6 posto, jer najvećim dijelom nisu ni otvoreni prije špice sezone.

"Najviše kapaciteta u obiteljskom smještaju je na razini tri zvjezdice, i to nam je namjera unaprijediti kroz projekt rekategorizacije smještaja. Vidimo da najmanji problem s popunjenosti imaju objekti koji su u prethodnom periodu ulagali u kvalitetu”, kaže ministar Cappelli.


Dubrovnik i njegova okolica su uvijek bili zanimljivi, privlačni i dopadljivi našim domaćim i stranim posjetiteljima