POVIJEST BRODSKIH KRUŽNIH PUTOVANJA U DUBROVNIKU

23.07.2017

Razvoj industrije brodskih kružnih putovanja dosegnuo je danas gotovo nezamislivi zenit. Pored već postojeće impozantne flote superluksuznih putničkih megakrstaša izgrađena su već i dva broda od oko 220 tisuća GT koji mogu prihvatiti oko 5400 putnika i 2000 članova posade. Cijena njihove pojedinačne izgradnje je 1,24 milijarde dolara.

Ovi ploveći hoteli imaju sadržaje za cjelodnevni boravak putnika koje većina luka što ih posjećuju može samo sanjati. Petnaestak milijuna putnika koliko ih u svijetu godišnje koristi svoj odmor na kružnim putovanjima postali su dio itekako zanimljivog turističkog kolača i u gospodarskom smislu. Samo u Sjedinjenim Državama kružna putovanja ostvare oko 38 milijardi dolara ukupnog prometa godišnje i zapošljavaju oko 350 tisuća radnika. Zato se sve zemlje svijeta bore zagrabiti što veći udio u ovome najdinamičnijem segmentu svjetskog gospodarstva pa tako i Hrvatska. Naše jadranske luke, prije svega Dubrovnik, Korčula, Split, Zadar i Pula, a u posljednje vrijeme i Hvar, Šibenik, Mljet i Ploče, i ove godine planiraju prihvatiti preko milijun putnika sa brodova na kružnim putovanjima. Iako se ponekad čuje i glas protiv, ipak je u ovo vrijeme globalne ekonomske krize itekako postalo jasno da je posao previše ozbiljan da bi ga se tako lako odrekli.

Naravno, u ovome poslu prednjači Dubrovnik, ne slučajno. U pomorskom se svijetu više zna nego kod nas da je baš Dubrovnik među prvim lukama uopće započeo njegovati ovaj vid turizma. A kako, već punih 170 godina, doista je bilo zanimljivo istraživati.

 

 

Povijest danas izuzetno popularnih i prestižnih brodskih kružnih putovanja započela se pisati u prvoj polovici 19.stoljeća nakon izuma parnog stroja koji je brodovima po prvi put omogućio vlastiti pogon i plovidbu koja nije ovisila o vremenskim (ne)prilikama. Parni je stroj pokrenuo i industrijsku revoluciju koja je između ostalog poklonila čovječanstvu do tada gotovo nepoznatu povlasticu viška slobodnog vremena. Sretnim spojem tehničkog napretka putničkog prometa, slobodnog vremena i viška novca rodio se tako – turizam. A u slučaju brodova na parni pogon i – turističko kružno putovanje.

10.kolovoza 1844.godine službujući dubrovačke Lučke Kapetanije je upisom u dnevnik zabilježio uplovljenje u Gruž parobroda BARONE STUERMER, polazna luka Trst, sa 153 putnika koje je opisao kao „passagieri della gita di piacere" ili prevedeno na hrvatski „putnici za razonodu". Ovaj je podatak u dubrovačkom Arhivu pronašao pok.Bruno Moravec te ga prvi put objavio u mjesečniku „Naše more" br.3 iz 1955. godine. Iz istog članka doznajemo da je zapovjednik broda bio kap.Josip Palina.

U to su vrijeme državni službenici u austrougarskim lukama vodili statistiku putnika po njihovoj profesiji, a ne po nacionalnosti. Naravno, nesretni lučki kapetan se je doslovno zabezeknuo kada je po prvi put morao upisati dolazak putnika koji nisu bili trgovci, seljaci, zanatlije, vojnici ili svećenici nego jedna skupina dokonih putnika koji su ovamo doplovili samo zbog razonode. Turizam je u svijetu u to vrijeme još uvijek bio nepoznat pojam.

Danas se u svijetu rođenjem modernog turizma smatra onaj već legendarni izlet željeznicom između Stocktorna i Darlingtona kojeg je 1841. u Engleskoj organizirao Thomas Cook. Samo tri godine poslije i Dubrovnik tako bilježi svoju prvu pojavu organiziranog oblika turizma oko kojeg se većina turističkih kroničara slaže da je to bio prvi društveni i zabavni izlet organiziran uz obalu Dalmacije. A to drugim riječima znači i prvi spomen modernog turizma u Hrvatskoj.

Moderni turizam zahvaljuje svoj početak bržem razvoju prometa posebno nakon izuma i praktične primjene parnog stroja početkom devetnaestog stoljeća. Tako je Dubrovnik, sretnim spojem razvoja parobrodarskog pomorstva i viška slobodnog vremena, među prvima u svijetu počeo razvijati i moderni turizam. S toga i ne treba čuditi da su se turisti nazivali „putnicima za razonodu" u vrijeme kada za ovu pojavu još nije bilo standardiziranog turističkog nazivlja, pa službujući u lučkim kapetanijama nisu u ovim slučajevima ni mogli znati o kojim je zapravo putnicima riječ.

Pojmovi turist i turizam su rođeni tek 1937. kada ih je u Ženevi u službenu upotrebu uvrstila tadašnja Liga naroda i definirala kao putovanja dulja od 24 sata. Od tada je definicija turizma doživjela nekoliko izmjena, a današnja koju je usvojila WTO, svjetska turistička organizacija, turizmom smatra svako putovanje udaljeno barem 50 milja ( 80 kilometara ) od mjesta stanovanja

Austrougarska je monarhija nakon odlaska Napoleonovih trupa zaposjela njihove Ilirske provincije te okupirala gotovo cijelu istočnu obalu Jadrana. Kako su Francuzi za to doba relativno dobro već riješili cestovnu infrastrukturu, Austrija se okrenula pomorskom i željezničkom prometu. Tako su nam u naslijeđe ostavili uskotračnu željeznicu, brojne luke i lučice, industrijske objekte, vojarne, hotele i dr., a što je u našemu slučaju najvažnije – i snažni razvitak parobrodarstva.

KuK monarhija je vrlo brzo uspostavila dužobalnu teretno-putničku brodsku prugu iz Trsta prema jugu, tako da je već 30.srpnja 1837. u grušku luku pod zapovjedništvom kap.Petra Kunića uplovio parobrod CONTE COLOWRAT sa 36 putnika. To je bio prvi doticaj dalmatinskih luka sa parobrodima, jednom doista prvorazrednom senzacijom, ali, kako se to tada mislilo, kratkoročnog dometa i sa ne baš velikom perspektivom. Jer, tradicionalna i konzervativna Dalmacija je u to doba ipak još uvijek više vjerovala vjetru i dobrim starim jedrenjacima nego modernim novotarijama. Parobrodi Austrijskog Lloyda počinju ljeti dvaput a zimi jednom mjesečno povezivati Trst sa Dubrovnikom i Kotorom. Putnici su trgovci, vojnici, svećenici, političari te uglavnom osobe koje službeno putuju. Ipak među njima već ima i prvih putnika koji putuju iz radoznalosti, u vlastitom aranžmanu i u nevelikom broju.

Nije trebalo dugo čekati da se pojave prve skupine koje bi u zakupu ( charteru ) organizirale isključivo turistička putovanja za edukaciju i razonodu po osobno izabranom itinereru izvan postojećih i službenih parobrodarskih pruga. Tako je 10.kolovoza 1844., prije ravno 165 godina u grušku luku i doplovio BARONE STUERMER obilježavajući time i datum rođenja dubrovačkog modernog turizma. Austrijski Lloyd je i začetnik ideje izgradnje hotela Imperijal u Dubrovniku, koji svoja vrata prvim gostima otvara 1898. godine. Tri godine prije toga, ova je brodarska kompanija stavila u promet svoj do tada najmoderniji parobrod GRAF WURMBRAND koji je imao i električnu ravjetu, prvu koju je Dubrovnik uopće ugledao. Modernizacija austrougarske putničke flote koncem 19.stoljeća je u funkciji početka izgradnje prvih hotela u Dubrovniku, tako da je Austrijski Lloyd i naglasio da su novi moderni brodovi namijenjeni prije svega rentabilnom poslovanju, tada već u izgradnji, svog hotela Imperijal.

Ni konkurentsko Ugarsko-hrvatsko parobrodarsko društvo iz Rijeke nije sjedilo skrštenih ruku, pa je u engleskom brodogradilištu Wigham Richardson Newcastle izgradilo moderni putničko teretni parobrod PANNONIA koji je iz matične luke zaplovio prema Dubrovniku gdje je svečano dočekan 10.rujna 1896. Uskoro su mu se na istoj pruzi priključio brod blizanac GODOLLO ( kasniji ZAGREB i DALMACIJA te 1967. u Svetom Kaji razrezani CRES ).

Tako su na prestižnoj dužobalnoj jadranskoj pruzi iz Trsta i Rijeke prema Dubrovniku i Kotoru gotovo svakodnevno plovili najbolji i najbrži brodovi oba društva i to u konkurenciji sa Dubrovačkom parobrodarskom plovidbom koja 1896. u promet ubacuje svoju legendarnu PETKU. Putovanje od Trsta do Kotora sa ticanjima ranije spomenutih luka koncem 19.stoljeća uglavnom traju ne dulje od 24 sata. Ni danas, nakon punih 100 godina, trajanje putovanja brodom na ovoj relaciji se nije bitno promijenilo. Jedino su redoviti putnički vijađi postajali sve rijeđi, a prema Trstu i Kotoru odavno ih više niti nema.

Jedan od najvažnijih događaja u povijesti dubrovačkog gospodarstva bila je izgradnja hotela Imperijal. Za njegovo svečano otvaranje 1898. godine, list „Crvena Hrvatska „ piše da se 29.siječnja u jutarnjim satima očekuje uplovljenje broda GRAF WURMBRAND a poslijepodne broda PANNONIA i sa kojima dolazi „ velika kita Bečlija i drugih gostiju iz Austrije".

Dubrovnik se među prvim lukama u svijetu našao na rutama modernih brodskih kružnih putovanja. Njegovo jedinstveno minijaturno ali skladno graditeljsko i kulturno naslijeđe nagnalo je i velikog Irca George Bernard Shaw-a da prigodom posjete Dubrovniku 30.ožujka 1931. na kružnom putovanju brodom THEOPHILE GAUTIER, i kako bilježi lokalni tisak „ očaran našim prirodnim krasotama i historičnim spomenicima" usklikne :" Oni koji traže raj na Zemlji, trebaju doći i vidjeti – Dubrovnik". Ushićeni G.B. Shaw je navečer istim brodom „zadimio put Mletaka". Naravno, i zemljopisni položaj Grada je pozicionirao njegovu značajnu ulogu u povijesti kružnih putovanja zbog svoje idealne udaljenosti od jednog dana putovanja između Venecije i grčkih Jonskih otoka.

Većina najznačajnijih svjetskih putničkih krstaša u svojim plovidbama na kružnim putovanjima nije zaobišla Dubrovnik. U samim skromnim početcima do Prvog svjetskog rata ovamo su doplovili SENEGAL, VECTIS, ARGONAUT, VITTORIA, METEOR, PRINZESSIN VICTORIA LUISE, SALSETTE, ORMUZ, DUNOTTAR CASTLE, FRANCE...

Vrijeme romantičnih kružnih putovanja naglo se razvija između dvaju svjetskih ratova, a Dubrovnik se je ponovo potvrdio kao jedna od najpoželjnijih luka. Spisak brodova koji su u to vrijeme ovamo doplovili je doista impozantan: AQUITANIA, ATLANTIS, BRITANNIC, GENERAL VON STEUBEN, MONTE ROSA, SIERRA CORDOBA, ORION, ORCA, ORONTES, ORCADES, ORONSAY, LANCASTRIA, RANCHI, CARINTHIA, STRATHNAVER, STRATHMORE, STRATHAIRD, VULCANIA, SATURNIA, ARANDORA STAR, LEOPOLDVILLE, VOLTAIRE, BATORY, SLAMAT, ROMA, OCEANIA, HELLAS, STELLA POLARIS, CAMPONA, MILWAUKEE, MEXIQUE, ORION, EMPRESS OF AUSTRALIA, EMPRESS OF CANADA, EMPRESS OF FRANCE, EMPRESS OF SCOTLAND, MOLDAVIA, ORFORD, SAMARIA, OTRANTO, VICEROY OF INDIA, CONTE ROSSO, CALGARIC, LAPLAND i dr., ali i prvi domaći brodovi KRALJ ALEKSANDAR I, KARAĐORĐE, KRALJICA MARIJA, PRESTOLONASLEDNIK PETAR i PRINCEZA OLGA.

Dubrovački lokalni tjednik „Narodna svijest" u svom broju od 29.prosinca 1934. najavljuje za slijedeću 1935.godinu rekordnu posjetu preko 50 velikih prekooceanskih brodova, ne računajući Cosulicheve putničke brodove na redovnoj pruzi za New York.

Nažalost, Drugi svjetski rat još jednom prekida sva kružna putovanja a putnički brodovi ponovo služe svoje surove ratne zadaće. Neposredno nakon rata započinje još jedan uspješni come-back. Iz ovoga vremena vrijedno je spomenuti da je prvi putnički krstaš koji je posjetio Dubrovnik poslije Drugog svjetskog rata bio OSLOFJORD 1953.godine ali iste godine i domaća PARTIZANKA. Gotovo da u svijetu nije bilo putničkog broda koji na kružnim putovanjima Sredozemljem u to doba nije posjetio i Dubrovnik. Spomenimo samo brodove REINA DEL MAR, QUEEN ELIZABETH 2, FRANCE, CANBERRA, ANDES, ATHINAI, AKROPOLIS, HERMES, ELLINIS, AUSONIA, INDEPENDENCE, CONSTITUTION, IBERIA, CARONIA, SAGAFJORD, OSLOFJORD, ORIANA, ORSOVA, ORCADES, ANKARA, EMPRESS OF CANADA, NIEUW AMSTERDAM, STATENDAM, LEONARDO DA VINCI... U isto je vrijeme stvorena i respektabilna domaća flota brodova za kružna putovanja koju u početku čine PARTIZANKA i PROLETERKA, a potom JADRAN, JEDINSTVO, JUGOSLAVIJA, ISTRA, DALMACIJA i ADRIANA.

Riječka Jadrolinija postaje jednom od vodećih brodarskih kompanija na Sredozemlju a Dubrovnik definitivno potvrđuje svoje prestižno mjesto među svjetskim putničkim lukama. Nakon izgradnje nove zračne luke u Ćilipima, velikom broju brodova na kružnim putovanjima Grad u to vrijeme već postaje i home port.

Moderno doba masovnih brodskih krstarenja započinje 1970. osnivanjem kompanije Royal Viking Line. Brod za kružno putovanje od tada više nije samo transportno sredstvo pomoću kojega se obavlja plovidba između dviju luka. On je sve više i turističko odredište velikom broju putnika, jer sadržaji koje danas nude novi brodovi u potpunosti pružaju kompletan turistički ugođaj i doživljaj. U ne malom broju slučajeva putnički krstaš pruža kompletniju uslugu za odmor od većine hotela u lukama koje posjećuje, pa se brojni putnici sa njega više niti ne iskrcavaju na kopno tijekom cijelog kružnog putovanja.

Svjetska globalizacija je glavno obilježje modernog doba kružnih putovanja u svijetu u kojemu ne postoji romantika i elegancija. Masovnost i profit je ostao jedini kriterij uspješnosti plovidbe a nesmiljena konkurencija primorava brodovlasnike na gradnju isključivo mega krstaša među kojima više nema mjesta za brodove na kojima se može smjestiti manje od 2000 putnika.

Moderno doba u Dubrovniku nažalost ima dva razdoblja, nasilno podijeljena vojnom agresijom na Republiku Hrvatsku. Sjene rata su u ljeto 1991.godine prekinule sav turistički promet prema našim obalama. LA PALMA, legendarni grčki putnički krstaš posljednji je napustio grušku luku 27.rujna 1991.godine, samo četiri dana pred izravnu agresiju na Dubrovnik. Dugo je trebalo da se ta ista LA PALMA prva vrati u Gruž 7.studenog 1994.godine te tako, doduše neko vrijeme još uvijek simbolično, Dubrovnik vrati na svjetske karte brodskih kružnih putovanja. Početkom 21.stoljeća promet brodova na kružnim putovanjima bilježi vrtoglavi uspon, koji je rezultirao brojem putnika kojeg Dubrovnik u svojoj bogatoj povijesti nikada ni približno nije imao. Prvi put Dubrovnik u 2013. je zabilježio milijun putnika koji su ga u jednoj godini posjetili na brodskim kružnim putovanjima. Time se je Grad konačno učvrstio u privilegiranom i ekskluzivnom društvu vodećih sredozemnih ali i svjetskih cruise destinacija.

 


Dubrovnik i njegova okolica su uvijek bili zanimljivi, privlačni i dopadljivi našim domaćim i stranim posjetiteljima