BARON GAUTSCH

30.07.2017

Putničko-teretni parobrod BARON GAUTSCH u vlasništvu Austrijskog Lloyda sagrađen je daleke 1908. u brodogradilištu Gourlay Bros. Dundee Škotska.

U redovnu dužjadransku obalnu prugu od Trsta do Kotora ulazi 16.lipnja iste godine i održava je sa polascima iz Trsta utorkom, četvrtkom i subotom zajedno sa na istim navozima sagrađenim brodom blizancem PRINZ HOHENLOHE. Imao je 2070 BRT, bio dug 84,5 metra, širok 12 metara i sa gazom od 6,7 metara. Bio je to prvi trovijčani parobrod koji je uplovio u grušku luku. Stapni parni stroj ukupne snage 4600 KS omogućavao mu je za to doba razviti zavidnu brzinu od 17 čvorova. Prevozio je 100 putnika u prvom, 50 u drugom i 150 putnika u trećem razredu. Treći brod iste serije BARON BRUCK sagrađen je tek 1913.godine, ali u Trstu na osnovu otkupljenih originalnih nacrta broda PRINZ HOHENLOHE.

Nažalost, BARON GAUTSCH nije bio sretan ni brodograditelju ni brodaru. Kašnjenje isporuke i tehnički problemi u probnim vožnjama rezultirali su financijskom agonijom brodogradilišta koja je završila stečajem 1910.godine. Nepune četiri godine iza toga i sam brod odlazi na morsko dno kao prva pomorska žrtva tek započetog Prvog svjetskog rata.

Ostala dva broda su preživjela rat. PRINZ HOHENLOHE je od ožujka 1920.godine preuzeo brzu Lloydovu prugu „Celere Dalmazia" sa polaskom iz Trsta svakog četvrtka, tičući luke Pula, Lošinj, Zadar, Šibenik, Split, Korčula i Gruž. Kasnije je plovio za tršćanski Lloyd kao FRIULI, pa je pod tim imenom 29.travnja 1926.godine sa većom skupinom engleskih turista na kružnom putovanju Jadranom došao u jednodnevnu posjetu Dubrovniku. Od 1929.godine je na Filipinima kao NEGROS gdje je pod nepoznatom sudbinom i okončao svoje plovidbe.

BARON BRUCK je početkom 1920.godine preuzeo prugu iz Trsta za Drač, Valonu, Bari, Brindisi i Krf, usput tičući i naš Gruž. Za Lloyd Triestino je 1921.godine zaplovio kao PALATINO ali je 1941.godine i on završio na morskom dnu. Nakon rata je izvađen iz mora, otegljen u Japan gdje je još plovio sve do polovice šezdesetih godina prošlog stoljeća.

27.srpnja 1914. BARONA GAUTSCHA preuzima K.u.K. Kriegsmarine ( Austro-ugarska ratna mornarica ) za transport vojske od Trsta do Kotora a u povratku prema Trstu za evakuaciju civila iz ratom ugroženih područja. Na svom četvrtom povratnom putovanju 13.kolovoza 1914. brod je ukrcao izbjeglice u Malom Lošinju i na Rabu. Unatoč izričitoj zapovijedi Kriegsmarine o režimu plovidbe, zbog vlastitih minskih polja postavljenih radi morske zaštite pulske ratne luke, BARON GAUTSCH nastavlja ploviti preblizu istarske obale. Na polovici puta između Lošinja i Pule brod se mimoilazi sa blizancem PRINZ HOHENLOHE, koji je opreznije plovio u ovim vodama čitave tri milje udaljeniji od kopna nego što je to bio slučaj sa BARONOM GAUTSCHEM. Kapetan Paul Winter i prvi časnik Josip Lupis ( rodom iz Orebića ) su poslije dobrog ručka u brodskom restoranu sa putnicima prvoga razreda otišli na popodnevni odmor malo prije 14,00 sati. Na komandnom su mostu ostavili samo neiskusnog drugog časnika Giuseppe Tenze-a, koji očito neupozoren na opasnost, brod vodi ravno u propast. Unatoč očajničkim signalnim upozorenjima sa minopolagača BASILISK, zapovijedni most nije reagirao. U 14,50 sati, 7 milja sjeverno od otočja Brijuni prema Rovinju, nesretni BARON GAUTSCH je punom brzinom uplovio u rubni pojas minskog polja gdje mu više nije bilo spasa. Potresla ga je snažna eksplozija dvije morske mine te je za samo sedam minuta potonuo na morsko dno.

Razarači CSEPEL, TRIGLAV, VELEBIT i BALATON spašavaju 159 putnika i pronalaze 68 mrtvih tijela. U plamenu je po službenim statistikama izgorjelo ukupno 177 žrtava, među njima i drugi časnik Tenze. Ali, kako se u ratno vrijeme nije vodila točna evidencija putnika ( članova posade je bilo 66 ) danas se procjenjuje da je u ovoj velikoj pomorskoj tragediji stradalo između 240 i 390 putnika i članova posade. Među preživjelima su bili kapetan Winter i prvi časnik Lupis, koji su pod sumnjom za nemar odmah pritvoreni u Puli. O njihovoj se daljnjoj sudbini ništa ne zna jer je na sve tadašnje novine zbog ratnog stanja ubrzo uvedena stroga cenzura. Sudski procesi su se vukli po različitim bečkim sudovima sve do 1925.godine, kada su konačno prekinuti zbog požara u bečkoj Palači Pravde u kojem su izgorjeli svi zapisnici i dokumenti vezani za ovu tragediju. Doduše, kopije ovih dokumenata je posjedovala i bečka Židovska zajednica, ali kako su Austriju nedugo potom okupirali njemački nacisti, tako je i ova dokumentacija uskoro netragom nestala.

Dugo je vremena točna pozicija broda bila obavijena velom tajne i znali su je samo rijetki istarski ribari. Tek ju je 1958.godine locirala ekipa ronilaca splitskog Brodospasa, a i njima je uz najsuvremeniju tehniku toga doba za to trebalo ukupno dva tjedna.

Brod zlosretne sudbine danas leži na dubini od 40 metara prekriven morskom travom i algama. U svim svjetskim scuba diving časopisima i brošurama specijaliziranih putničkih agencija, BARON GAUTSCH, „habsburški TITANIC", se prezentira kao najveća podmorska atrakcija Jadranskog mora. Česti je cilj ronilaca i znatiželjnih turista pa tako ni poslije punih 90 godina od potonuća ne prestaju emocije i sjećanja na jedan od najljepših putničkih brodova koji su ikada plovili hrvatskim priobaljem.

 


Dubrovnik i njegova okolica su uvijek bili zanimljivi, privlačni i dopadljivi našim domaćim i stranim posjetiteljima