Plaće u turizmu su 22% niže od prosjeka

11.10.2017


Na oglase u kategoriji ‘Turizam i ugostiteljstvo’ zabilježeno je preko 91.000 prijava, što je 10% više nego prošle godine, govore podaci portala MojPosao.net

U sklopu tradicionalne akcije ‘Poslovi u turizmu’, čiji je cilj ubrzati i olakšati pronalazak sezonskih radnika, u periodu od 1. siječnja do 30. rujna na portalu MojPosao objavljeno je preko 6.500 radnih pozicija u kategoriji ‘Turizam i ugostiteljstvo’, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja povećanje broja oglasa od 27%.

Oglasi za kategoriju ‘Turizam i ugostiteljstvo’ činili su 21% ukupnog broja oglasa na MojPosao portalu, dok se u bazi životopisa za turizam nalazi se gotovo 93.000 životopisa, a samo u ovoj godini otvoreno je novih 5.300 profila u toj kategoriji. „Zapošljavanje u turizmu i ugostiteljstvu u ovoj sezoni dosegnulo je vrhunac u pogledu nemogućnosti pronalaska dovoljnog broja kvalificirane radne snage. Dodatno otežava činjenica da poslodavci u jako kratkim rokovima moraju pronaći radnike, a putovanje na razgovor za posao kandidatima je veliko financijsko opterećenje. Kako bismo i jednima i drugima olakšali, u veljači ove godine održali smo prvi Virtualni sajam Poslova u Turizmu, a održat ćemo ga i u veljači 2018. godine. Na taj način pružamo dostupnost informacija 24 sata dnevno, a poslodavci s kandidatima mogu brzo i jednostavno komunicirati putem chat-a i video razgovora, što štedi vrijeme selekcije i putne troškove kandidatima.” ističe Igor Žonja, direktor MojPosao.

Najtraženija zanimanja konobar/barmen

Najtraženija zanimanja u kategoriji ‘Turizam i ugostiteljstvo’ bila su: konobar/barmen, kuhar, pomoćni radnik u kuhinji, sobarica/spremačica, pomoćni kuhar i recepcionar. Na oglase u kategoriji ‘Turizam i ugostiteljstvo’ zabilježeno je preko 91.000 prijava, što je 10% više nego prošle godine. Od profila, najviše ih je u bazi životopisa zainteresirano za posao recepcionara, konobara, djelatnika u turističkoj agenciji, djelatnika na rezervacijama te za posao sobarice.

Od ukupnog broja objavljenih poslova u kategoriji ‘Turizam i ugostiteljstvo’, polovica oglasa (51%) odnosila se na priobalne županije.

Najviše oglašenih radnih pozicija, osim za Zagreb i Zagrebačku županiju (29%), bilo je za rad na području Splitsko-dalmatinske (14%) te Istarske županije (12%). Slijede Primorsko-goranska s 10%, Dubrovačko-neretvanska s 7%, Zadarska s 5% te Šibensko-kninska sa svega 3% oglasa. Među gradovima na obali ove je godine najviše radnih pozicija oglašeno u Splitu (4% od ukupnog broja oglasa u turizmu) i Dubrovniku (3% objavljenih oglasa). Za Poreč je objavljeno 2% oglasa, kao i za rad u Puli.

Potrebne kvalifikacije

Što se tiče kvalifikacija potrebnih za zaposlenje u turizmu, u najvećem broju oglasa (43%) tražili su se minimalno kvalificirani radnici; u 32% oglasa nužna je bila minimalno srednja stručna sprema, a tek u 2% oglasa tražila se minimalno visoka stručna sprema. U 54% natječaja radno iskustvo nije navedeno kao uvjet. U oglasima u kojima se tražilo iskustvo (njih 46%), u prosjeku je bila potrebna godina dana i deset mjeseci radnog iskustva. To je nešto manje nego prošle godine kada je iskustvo bilo traženo u 55% oglasa i bilo je potrebno 2 godine iskustva.

Poznavanje stranih jezika tražilo se u 37% oglasa. Najviše se tražilo poznavanje engleskog jezika – u 35% oglasa, dok se u 12% oglasa tražilo poznavanje njemačkog jezika, a u 6% poznavanje talijanskog jezika. Čak 84% posloprimaca u svom profilu ima navedeno barem osnovno poznavanje engleskog, dok ih 41% ima navedeno znanje, barem osnovnog, njemačkog jezika.

Poznavanje rada na računalu tražilo se u svega 13% oglasa, kao i prošle godine. Ove godine rad na određeno nudio se u 61% oglasa u kategoriji ‘Turizam i ugostiteljstvo’, što je nešto manje nego prošle godine kada se u 71% oglasa tražio radnik na određeno. Istovremeno, u 45% posto oglasa nudilo se stalno zaposlenje, što je više nego prošle godine, a 23% oglasa bilo je za honorarne, odnosno sezonske radnike. S druge strane, samo 49% posloprimaca bilo je zainteresirano za rad na određeno, dok bi njih 68% radilo na neodređeno. Na sezonski rad spremno je 24% posloprimaca, isto kao i na honorarni (24%), dok je studentski posao tražilo njih 8%. "Očekuje nas još zahtjevnija 2018. gdje će potrebe poslodavaca biti još veće, a broj posloprimaca sve manji. Poslodavci, koristite alate koje smo pripremili za vas i poboljšajte uvjete rada. Vladu molimo da poveća kvote za uvoz radnika, kao kratkoročnu mjeru, te da sa ‘obaveznim’ edukacijama i prekvalifikacijama provjeri stvarno stanje na HZZ-u. Posloprimci, prihvatite edukacije, jedino tako budućnost svih nas može biti bolja",  zaključuje Žonja.

Plaće u turizmu niže od prosjeka

Plaće u turizmu su među najniže plaćenim zanimanjima. U prosjeku, plaće u turizmu su 22% niže od prosjeka, toliko o rješenju sezonskih radnika u turizma.

Od najtraženijih zanimanja u turizmu, najviše plaće imaju kuhari (4.863 kune) te recepcionisti (4.213 kuna). Prosječna plaća konobara iznosi 3.992 kune. Važni je napomenuti da se radi o plaćama bez napojnica, koje tradicionalno čine dio plaće konobara, ali i kuhara. Gledano prema županijama, najviše plaće u turizmu su u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, iza koje slijedi Istarska županija. Iako su najviše plaće općenito u Gradu Zagrebu, kada su turistička zanimanja u pitanju, plaće u Gradu Zagrebu niže su od onih na Jadranu.

Konačno pronađeno rješenje protiv nedostatka radne snage u turizmu!

Iz ovog istraživanja je kristalno jasno koje je rješenje nedostatka radne snage u turizmu.

Nedostatak radne snage je problem koji je godinama vrištao i bilo je samo pitanje vremena kada će taj balon puknuti i kada ćemo se naći u trenutnoj situaciji.

Da, svi su to znali i jako su dobro bili svjesni kako nije pitanje hoće li balon puknuti, nego je bilo samo pitanje vremena – kada? Bez obzira na sve, nitko nije reagirao niti se pripremio, dapače, zbog kratkoročnog trčanja za profitom za danas, a ne gledajući dalje od sutra, nikoga nije bilo briga. Cijeli sustav ne samo da je ispitivao koje su zadnje granice rastezljivosti, nego je svjesno uz sve uzbune i alarme, stisnuo gas do kraja.

Zašto je balon pukao? Vrlo je jednostavno, sustav nije bio održiv i pravedan, dapače, radnik tj. čovjek koji je najvrjedniji resurs kao i ključ uspjeha u turizmu je debelo bio na samom dnu vrijednosti. Potrošna roba, ako smijem biti toliko blag. Mantra je bila jednostavna. Nije važno hoće li se zaposlenik vratiti sljedeće godine, velika je potražanja za sezonskim poslovima, pa idemo iscijediti svaku osobu i preko granice izdržljivosti.

Danas, kada je problem eskalirao, a tek će eskalirati narednih godina, svi se prave kao da nitko ništa nije znao i u najmanju ruku kao da ih je pogodio meteor. No i danas, kada je sve jasno, opet nema pravog rješenja niti strateškog planiranja pa tako niti sunca na kraju tunela. Gleda se samo na neke vatrogasne mjere, no cijela paradigma i dalje ista.

Koje je rješenje ovog velikog problem? Tu je oko nas svih ovih godina – ponuditi bolje uvijete, kako financijske tako i uvijete rada. Da, baš tako je jednostavno i banalno.


Dubrovnik i njegova okolica su uvijek bili zanimljivi, privlačni i dopadljivi našim domaćim i stranim posjetiteljima