U uvjetima velike ekonomske krize (11)

04.02.2018

203 IVO PERIĆ: „RAZVITAK TURIZMA U DUBROVNIKU I OKOLICI".

Akcionarsko društvo Dubrovačka parobrodarska plovidba, su­djelujući i u održavanju putničkog pomorskog saobraćaja, održavalo je 1929. g. sa svojih 12 putničkih parobroda (»Cavtat«, »Dubrovnik«, »Jakljan«. »Korčula«, »Kumanovo«, »Kupari«, »Lopud«, »Mljet«, »Olipa«, »Pelješac«, »Petka« i »Ston«) 12 pruga i to četiri glavne longi­tudinalne pruge (Trst-Split-Dubrovnik; Trst-Split-Dubrovnik-Kotor; Split -Dubrovnik; Split-Dubrovnik-Kotor), jednu transverzalnu prugu (Dubrovnik-Bari) i sedam lokalnih pruga.

Na svim tim prugama preveze­no ie 1929. g. 159.960 putnika. Najviše putnika prevezeno je u toj godini u tromjesečju srpanj — ruian (61.495). a najmanje u tromje­sečju siječanj — ožujak (23.107).

Parobrodi Dubrovačke parobrodar­ske plovidbe prevezli su u 1930. g. — 178.561, u 1931. g. —155195, a u 1932. g. — 111.457 putnika. To opadanje broja putnika u 1931. i 1932. g. najuže je bilo povezano s opadanjem broja turista u tim godinama.

Kulturni život u Dubrovniku i u ovom razdoblju 1929 — 1933. odvijao se i po oblicima i po sadržaju uglavnom kao i u prethodnom vremenu.

Početkom 1929. trgovac Weiss u Dubrovniku dao je »pre­urediti svoj Umjetnički salon« sa namjerom da u njemu održava »izložbe domaćih i stranih slikara«. Prva izložba, koja se imala odr­žati u tom preuređenom Weissovu salonu, trebala je biti izložba »jugoslavenskih slikara koji žive u Dubrovniku«, a to su bili: Marko Murat, Atanasije Ponović. Viktor Tagaš. Niko Milian i Jovanka Strajnić.

 

 



Dubrovnik i njegova okolica su uvijek bili zanimljivi, privlačni i dopadljivi našim domaćim i stranim posjetiteljima