U uvjetima velike ekonomske krize (14)

25.02.2018

206 IVO PERIĆ: „RAZVITAK TURIZMA U DUBROVNIKU I OKOLICI".

 

Među gostovanjima u Dubrovniku naročito je bilo značajno gos­tovanje Zetskog banovinskog pozorišta u studenom i prosincu 1931. To je kazalište izvelo tada više predstava: »Gospodu Glembajeve« Miroslava Krleže, »Sablasti« Henrika Ibsena, »Hasanaginicu« Milana Ogrizovića, »Kvadraturu kruga« Valentina Katajeva, »Ekvinocij« Iva Vojnovica i dr.

U Dubrovniku je u svibnju 1929, kao turista, boravio književnik Bernard Shaw. Odsjeo je u »Grand hotelu Imperial« i zadržao se tjedan dana. Iz Dubrovnika je, za to vrijeme, posjetio Cetinje i opet se vratio u Dubrovnik. Veoma se »lijepo izražavao o ljepotama Dub­rovnika i Crne Gore«, kao i o srdačnosti kojom je »kod nas bio prim­ljen«.

Za svog boravka u Dubrovniku imao je Shaw i susret s jugo­slavenskim novinarima, koji su mu postavljali razna pitanja. Odgo­varajući na pitanje o svrsi svog putovanja, on je kazao: »Pitate me koji je cilj moga putovanja i što me najviše interesuje u vašoj zem­lji? Za to je prvi i jedini razlog moja supruga Šarlota, koja hoće da se odmori od kućnog posla. Kad vam netko govori da ovamo do­lazi radi politike, nauke ili umjetnosti, ne treba mu vjerovati. Ovdje me zanima baš ono što i kod kuće: lijepa priroda«.

Boravio je u Dubrovniku i književnik Miroslav Krleža (1930). Kako je on vidio i doživljavao Dubrovnik iskazao je pjesmom »Dub­rovačka kulisa«, koju je posvetio slikaru Petru Dobroviću. Citiramo samo završni dio te Krležine pjesme:

»Jutarnja je slika Grada znojna siušićava febra prosjaka gladnih podno gradskih mira.

Čitav grad je stara svirala što svira za škudu stranca tuđinskoga srebra.

Ko oklop]jene lađe gradskih stijena nehotična platna u sjeni kula jutro: slika bolesna i blatna Tu nad Gradom gdje Gondoiine vile isvadbuju i Div jak skakuće niz Brgat s vijencem vinove loze u izbama sivim umiru djeca od gladi i tuberkuloze.

O kako su teška ljetna jutra pod Minčetom u sjeni gdje ljudi s-rču kaplju zraka ko ribe u blatnoj vodi.

Grad kao lađa i simbol pod biskupskom zastavom brodi sa siijegovima glazbom i zvonjavom zvona.

Predstava za strance: uz svirku frule i crnačkog saksofona«.

 

 




Dubrovnik i njegova okolica su uvijek bili zanimljivi, privlačni i dopadljivi našim domaćim i stranim posjetiteljima